SEO optimizacija

Istorijat veštačke inteligencije

Veštačka inteligencija (AI) je multidisciplinarna grana računarstva koja se bavi stvaranjem inteligentnih sistema koji mogu donositi odluke i izvršavati zadatke koji obično zahtevaju ljudsku inteligenciju. Razvoj veštačke inteligencije ima bogatu istoriju koja seže unazad nekoliko decenija. Evo pregleda razvoja veštačke inteligencije po dekadama:

1950

Koncept veštačke inteligencije postavili Mekulok i Pits, 1943. godine, u radu u kom se predstavlja model veštačkih neurona na bazi tri izvora.
Početak istraživanja veštačke inteligencije kao takve, vezuje se za objavu Alan Turingovog rada o mašinama koje misle, pod naslovom „Računari i inteligencija“.
Nekoliko godina kasnije stvoren je i prvi neuralni računar SNARC.
1956. godine održana je Dartmouth konferencija, koja se smatra prekretnicom za osnivanje veštačke inteligencije kao formalne discipline.

1960

U ovoj deceniji, istraživači su se fokusirali na razvoj simboličke veštačke inteligencije, koja se oslanjala na simboličko logičko razmišljanje.
Istraživanje je usmereno na jezičko razumevanje, problem rešavanja i kreiranje ekspertnih sistema.

1970

U ovoj deceniji, veštačka inteligencija doživljava „zimski san“ zbog ograničenja i teškoća u postizanju zadovoljavajućih rezultata.
Razvoj veštačke inteligencije usporava, a fokus se pomera na razvoj specifičnih algoritama i pristupa.

1980

Ponovno se javlja interes za veštačku inteligenciju, posebno u oblasti neuronskih mreža i ekspertnih sistema.
Pojavljuju se različiti algoritmi mašinskog učenja, kao što su genetski algoritmi i metoda potpornih vektora.

1990

Ova decenija je obeležena širim korišćenjem veštačke inteligencije u komercijalnim aplikacijama, kao što su prepoznavanje govora i pretraživači.
Veštačka inteligencija postaje sve prisutnija u industriji, a algoritmi mašinskog učenja postaju sve moćniji i složeniji.

2000

Razvoj veštačke inteligencije nastavlja se ubrzano, uz sve veću primenu u automatskom prepoznavanju slika, obradi prirodnog jezika i robotici.
Pojavljuju se tehnike dubokog učenja, kao što su neuronske mreže sa više slojeva, koje postižu impresivne rezultate u mnogim zadacima.

2010

Deep learning postaje vodeća paradigma u veštačkoj inteligenciji, sa velikim napretkom u prepoznavanju slika, obradi prirodnog jezika i autonomnim vozilima.
Kombinacija velikih skupova podataka i moćnih računarskih resursa omogućuje brže obučavanje i primenu složenih modela.

2020

Danas veštačka inteligencija ima široku primenu u različitim industrijama, kao što su zdravstvo, finansije, transport, robotika, digitalni marketing i drugi sektori.
Napredak u deep learning, veštačkoj inteligenciji zasnovanoj na znanju, automatizaciji i većoj dostupnosti podataka nastavlja da oblikuje našu svakodnevicu.
Iako se razvoj veštačke inteligencije proteže kroz više decenija, još uvek ima mnogo prostora za istraživanje i inovacije. Brzi napredak tehnologije obećava još veće mogućnosti primene veštačke inteligencije u budućnosti.

Preporuka za dalje:

TikTok, društvena mreža novih generacija

TikTok je društvena mreža koja je brzo postala globalna senzacija, pružajući korisnicima platformu za kreiranje i deljenje kratkih, zabavnih video sadržaja. U ovom članku, istražićemo

Omnichannel marketing

Omnichannel marketing je marketinški pristup koji ima za cilj stvaranje potpunog i integrisanog iskustva za korisnike putem različitih kanala komunikacije. U ovom pristupu, kompanije koriste

Šta je SEO? Najtačniji odgovor.

Šta je SEO? SEO (Search Engine Optimization) predstavlja skup tehnika i strategija koje se primenjuju radi poboljšanja vidljivosti i rangiranja veb stranica na pretraživačima poput